(Želudac - Crevna funkcija) Izveštaj testa | ||||
Ime,prezime: Primer (Muška) | Pol: Muško | Starost: 37 | ||
| ||||
Izveštaj o nalazima |
Testirani parametri | Normalna vrednost | Nadena vrednost | Rezultat testa |
Koeficijent sekrcije pepsina | 59,847 - 65,234 | 63.177 | |
Koeficijent peristaltike želuca | 58,425 - 61,213 | 61.196 | |
Funkcionalnost apsorpcije želuca | 34,367 - 35,642 | 35.535 | |
Funkcija peristaltike tankih creva | 133,437 - 140,476 | 137.002 | |
Funkcija apsoprcije tankog creva | 3,572 - 6,483 | 5.478 |
Referentne vrednosti: |
| |||||||||
Koeficijent sekrcije pepsina: | 59,847-65,234(-) | 58,236-59,847(+) | ||||||||
55,347-58,236(++) | <55,347(+++) | |||||||||
Koeficijent peristaltike želuca: | 58,425-61,213(-) | 56,729-58,425(+) | ||||||||
53,103-56,729(++) | <53,103(+++) | |||||||||
Funkcionalnost apsorpcije želuca: | 34,367-35,642(-) | 31,467-34,367(+) | ||||||||
28,203-31,467(++) | <28,203(+++) | |||||||||
Funkcija peristaltike tankih creva: | 133,437-140,476(-) | 126,749-133,437(+) | ||||||||
124,321-126,749(++) | <124,321(+++) | |||||||||
Funkcija apsoprcije tankog creva: | 3,572-6,483(-) | 3,109-3,572(+) | ||||||||
2,203-3,109(++) | <2,203(+++) | |||||||||
Opis parametara |
Koeficijent sekrcije pepsina: |
Pepsin pripada najvažnijim proteolitičkim enzimima u probavnom traktu. On deli i razgrađuje kompleksne veze belančevina. Kroz to nastaju manje, za telo prihvatljivije hranljive materije kao na pr. polipeptidni lanci (takozvani Peptoni) i aminokiseline. Pepsin je esencijalni (neophodni) sastojak želudačne kiseline. Njegova delotvornost se povećava unošenjem soli, mlečnih i limunskih kiselina.. |
Koeficijent peristaltike želuca: |
Peristaltika želudca predstavlja pokrete mešanja i valjanja želudačnih mišića u procesu varenja hrane. Ovi pokreti služe stalnom mešanju unete hrane, njenom mehaničkom usitnjenju i optimizaciji varenja masti, kao i daljem transportu svarene hrane prema crevnom otvoru. |
Želudačne žlezde i sluzokoža želudca luče jednu vrstu bezbojnog i providnog, kiselog želudačnog soka, koji vrši hemijsko razlaganje hrane. Količina želudačnog soka odrasle osobe iznosi 1,5 – 2,5 lit. na dan. Želudačni sok sadrži tri osnovne komponente a to su: pepsin, hlorovodoničnu kiselinu i sluz. Pepsin razlaže proteine iz hrane na manje molekule proteaze i proteoze. |
Želudačnu kiselinu čini hlorovodonična kiselina koja inaktivnu proteazu ponovo pretvara u aktivni pepsin stvarajući odgovarajuću kiselu sredinu u želucu koja služi neutralisanju bakterija unetih hranom. Želudačna kiselina nakon ulaska hrane u crevni trakt, može dalje da stimuliše sekreciju pankreasnog, žučnog i crevnog soka – koji su važni u daljem toku varenja hrane. |
Kisela sredina koja nastaje usled želudačne kiseline pomaže unošenju neophodnog gvožda i kalcijuma u orgnizam. Kroz oblaganje sluzi unutrašnjosti želudca smanjuje se štetno delovanje hrane na želudačni zid i ujedno sprečava erozija zida kroz uticaj želudačne kiseline, tako da sluz ima zaštitnu ulogu želudca. |
Funkcionalnost apsorpcije želuca: |
U sluzokoži tankog creva se vrši uzimanje hranljivih sastojaka za organizam kroz ogromnu površinu koju čine unutrašnji zidovi creva. Preostali neasimilirani ostaci hrane, sa ostatkom izlučenih sokova (žučne kiseline, egzokrini sekreti, izumrle crevne ćelije) završavju u debelom crevu, na čijem se otvoru nalazi ventil koji sprečava vraćanje hrane iz debelog u tanko crevo. Finkcionisanje: pospešuje potpuno mešanje hrane i sokova za varenje za hemijsko razlaganje, proizvodi hranljivu kašu u blizini crevnog zida pospešujući apsorpciju hranljivih sastojaka i pojačava pritisak na zidove creva pospešujući dotok krvi i limfe. |
Funkcija peristaltike tankih creva: |
Maksimalni kapacitet uzimanja hranljivih materija preko gastrointestinalnog trakta leži u najčešćem slučaju u visini od deset puta preko prosečno iskazanih vrednosti, kao na primer: Resorpcioni kapacitet vode u crevima odrasle osobe iznosi otprilike 1 litar na sat.- dnevna potreba ( tečnosti + voda u „tvrdoj“ hrani ) iznosi ca. 1-2 lit/na dan. Kod povećaog gubitka (usled znojenja) ovaj broj se nekoliko puta uvećava. Creva mogu u toku dana da resorbuju preko 3000 grama glukoze (potreba 300gr/na dan) –isto i velika količina slatkiša može biti prerađena u tankom crevu. Kod aminokiselina moć prerade iznosi ca 600 gr dok je dnevna potreba ca 60gr/na dan. Holesterol može biti prerađen u visini od 4000 mg na dan. Hrana sa visokim stepenom holesterola (masnije meso, jaja i sl.) može sadržati i do 1000 mg-dok dnevna potreba organizma iznosi ca 200 mg i manje na dan. Resorpcioni kapacitet za gvožde iznosi c 12 mg/ na dan dok je dnevna potreba 1-2 mg po danu, . |
Funkcija apsoprcije tankog creva: |
Hranljivi sastojci iz hrane se enzimski razgradjuju ili u crevnom lumenu ili u apikalnim membranama sluzokože creva (enterocitima). Preuzimanje krupnijih sastojaka se sprovodi kroz apsorpciju pre svega u crevnoj sluzokoži ( Mukozi ) tankog creva. Ćelije sluzokože sadrže fine prstolike izrastke debljine 0,1 mikrona – tzv. mikrovile koje 20 puta uvećavaju apsorpcionu mogućnost. Dodatno je sluzokoža naborana lupom vidljivim izraslicama koji se ritmički skupljaju uvlačeći aktivno hranljive sastojke u crevne zidove a sa druge strane podstiču sprovođenje hranom obogaćenu limfu. To se sprovodi pulsnom kontrakcijom glatkih mišića koji transportuju tečnost preko limfnih sudova. U tankom crevu je sluzokoža povećana kroz tzv. „Kerkingove nabore“, koji još više uvećavaju površinu. Ukupna resorpciona površina tankog creva iznosi ca. 200m2 Epitel ćelijskog zida ima enormni kapacitet i veoma se brzo regeneriše. Epitelni sloj se u potpunosti regeneriše u roku od 2-6 dana. Mrtve epitelne ćelije se izbacuju putem stolice. Celom površinom creva se resorbuju šećeri,aminokiseline, peptidi, mlečne kiseline, soli, ikroelementi i vitamini. |
Navedeni rezultati su referentnih vrednosti i nisu dijagnostičkog karaktera |