(Endokrini Sistem) Izveštaj testa

Ime,prezime: Primer (Muška)Pol: MuškoStarost: 37
Telesna težina: Standardna telesna težina(175cm,70kg)Datum: 2013-10-16 13:12

Izveštaj o nalazima
Testirani parametriNormalna vrednostNadena vrednostRezultat testa
Indeks sekrecije tiroidne žlezde2,954 - 5,5434.937
Indeks sekrecije parathormona2,845 - 4,0174
Indeks sekrecije nadbubrežne žlezde2,412 - 2,9742.05
Indeks sekrecije hipofize2,163 - 7,346.563
Indeks sekrecije epifize3,210 - 6,8543.6
Indeks sekrecije timusa2,967 - 3,5282.847
Indeks sekrecije polnih žlezda2,204 - 2,8191.982
Referentne vrednosti:
 Normalno(-) Lako abnormalno(+)
 Umereno abnormalnol(++) Teško abnormalno(+++)
Indeks sekrecije tiroidne žlezde:2,954-5,543(-)1,864-2,954(+)
 0,514-1,864(++)<0,514(+++)
Indeks sekrecije parathormona:2,845-4,017(-)1,932-2,845(+)
 1,134-1,932(++)<1,134(+++)
Indeks sekrecije nadbubrežne žlezde:2,412-2,974(-)1,976-2,412(+)
 1,433-1,976(++)<1,433(+++)
Indeks sekrecije hipofize:2,163-7,34(-)1,309-2,163(+)
 0,641-1,309(++)<0,641(+++)
Indeks sekrecije epifize:3,210-6,854(-)2,187-3,210(+)
 0,966-2,187(++)<0,966(+++)
Indeks sekrecije timusa:2,967-3,528(-)2,318-2,967(+)
 1,647-2,318(++)<1,647(+++)
Indeks sekrecije polnih žlezda:2,204-2,819(-)1,717-2,204(+)
 1,028-1,717(++)<1,028(+++)
Opis parametara
Indeks sekrecije tiroidne žlezde:
Štitna ili tiroidna žlezda je žlezda sa endokrinim lučenjem, koja se nalazi u vratnom predelu i sekretuje u folikularnim epitelnim ćelijama hormone tiroksin (tetrajodotrinonin T4) i tironin (trijodotironin T3), koji su međusobno spojeni i koji imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma svih ostalih tkiva. C-ćelije štitne žlezde sekretuju hormon kalciotonin čija je uloga regulacija koncentracije kalcijuma u krvi i ima antagonističko dejstvo parathormonu koga luče paraštitne (nadbubrežne) žlezde.
Indeks sekrecije parathormona:
Paratiroidni hormon-parathormon ( paratirin PTH ) je peptidni hormon koji je sačinjen od 84 aminokiseline i proizvodi se u epitelnom telu naubrežnih žlezda. Osnovna funkcija Parathormona je povećanje koncentracije kalcijuma u krvnoj plazmi. Smanjena koncentracija indukuje povećanu PTH sekreciju. Različiti uzroci mogu dovesti do povećanih ili smanjenih vrednosti PTH hormona u krvi.
Indeks sekrecije nadbubrežne žlezde:
Nadbubrežne žlezde se nalaze na gornjim polovima bubrega. Sastoje se iz dva dela, kore i srži, koji se međusobno razlikuju i po poreklu i po funkciji.
Kora luči sledeće grupe hormona:
• mineralokortikoide: aldosteron, kortikosteron, dezoksikortikosteron, koji regulišu promet minerala (posebno natrijuma i kalijuma) i vode, čime održavaju homeostazu i nazivaju se hormoni koji čuvaju život. Oni takođe smanjuju resorpciju kalijuma u bubrežnim kanalićima što dovodi do izlučivanja kalijuma mokraćom i smanjenja koncentracije kalijuma u krvi.
• glikokortikoide: kortizol, hidrokortizol, kortikosteron. Među njima je najaktivniji kortizol. Oni regulišu promet ugljenih hidrata, proteina i lipida. Ovi hormoni utiču na stvaranje glukoze iz aminokiselina i proteina, povećavaju koncentraciju glukoze u krvi procesom glikoneogeneze. Sprečavaju rzvoj zapaljenskih procesa, tj.deluju inflamatorno, smanjuju broj limfocita i eozinofita i sprečavaju nastanak vezivnog tkiva.
• androgene i estrogene hormone: estron, estriol, estradiol koji utiču na razvoj polnih organa u dečijem uzrastu.
Srž nadbubrežne žlezde luči adrenalin i noradrenalin. Njihovo dejstvo je slično dejstvu simpatičkog nervnog sistema – ubrzavaju rad srca, povećavaju krvni pritisak itd.
Indeks sekrecije hipofize:
Hipofiza je žlezda koja se nalazi u mozgu i veličine je trešnje. Nalazi se ispod koštanog dela u bazi moždane strukture. Ključna je žlezda koja rukovodi tj.kontroliše rad ostalih žlezda endokrinog sistema.
Hipofiza se sastoji od 3 dela:
• Zadnjeg režnja ili neurohipofize koja je nastala iz zadnjeg dela hipotalamusa, koja luči i u kojoj su skladištena 2 hormona: oksitocin (bitan u procesu dojenja-omogućava oticanje mleka i tokom porođaja-izaziva kontrakcije materice) i hormon vazopresin (antidiuretski hormon-za izbacivanje vode putem mokraće).
• Među režanj (pars intermedia) zakržljalog dela koji proizvodi stimulirajući hormon melanocita MSH, neophodan za izgradnju pigmentacije kože i irisa oka.
• Prednjeg režnja ili adenohipofize koji proizvodi 6 hormona bitnih za regulaciju rada i funkcionisanje organa i ostalih žlezda:
- gonadotropine: folikostimulirajući hormon (FSH) i luteinizirajući hromon (LH) koji kontrolišu rast i razvoj jajnika i testisa (ACTH);
- adenokortikotropin, koji kontrolise luenje nekih hormona nadbubrezne zlezde, koji utiču na metabolizam glukoze, belančevina i masti (ACTH).
- tireotropin, koji kontrloiše lucenje tiroksina i trijodtironina u stitnoj žlezdi, a oni kontrolišu intezitet hemijskih reakcija kod vecine telesnih ćelija.
- hormon rasta, koji pokrece rast celog tela delovanjem na stvaranje proteina, ćelijsku deobu i diferencijaciju.
- prolaktin, koji pokreće razvoj mlečnih žlezda i proizvodnju mleka
Hormoni hipofize regulišu mnogobrojne funkcije organizma :na pr. spavanje, rast, ženski ciklus, urinarni ciklus, funkcionisanje štitne žlezde i polnih organa, sadržaj vode i soli u organizmu, lučenje mleka u trudnoći. Takođe regulišu telesnu temperaturu i metabolizam šećera i masti.
Indeks sekrecije epifize:
Epifiza ili pinealna žlezda (lat. Glandula pinealis) je mala endokrina žlezda, u mozgu, locirana između moždanih hemisfera. Kod čoveka ova žlezda je veličine zrna graška. Epifiza luči hormon melatonin. Sekrecija melatonina se javlja pretežno noću . Melatonin kontroliše proces spavanja i budnosti kao i druge cikluse koji su vezani u vremenske ritmove. Kod poremećene sekrecije dolazi ne samo do neusklađenosti dnevnih ciklusa,već i do poremećaja u seksualnom razvoju koji može biti preuranjen ili zaostao, kao i do inhibicije (sprečavanja) polnog razvoja.
Indeks sekrecije timusa:
Timus ( grudna žlezda ) je limfoidni organ sa endokrinom. Nalazi se iza grudne kosti iznad srčang mišića ( perikarda ) . Кod dece je svetloružičaste boje, dobro razvijen i težine oko 15 grama. Timus je najaktivniji oko 3-će godine života i stalno se povećava do puberteta, kada dostiže maksimalnu veličinu ( ali ne i funkciju ). Tada je sivožute boje i mekane konzstencije. Dužina timusa je tada oko 5-6 cm, a širina 3-4 cm i težina oko 35-40 grama. Posle puberteta počinje lagana razgradnja funkcionalnog tkiva grudne žlezde, koje zamenjuje masno tkivo (lat. Corpus adiposum thymicum). Nekad je tkivo timusa očuvano i u odmalkom životu. Timus se sastoji iz 2 režnja jajastog oblika od kojih je obično desni režanj veći. U sredini su režnjevi spojeni mostom timusnog tkiva. Svaki režanj je obavijen čaurom i sastavljen je od velikog broja malih režnjeva međusobno razdvojenih pregradama vezivnog tkiva. Režnjić je građen kao limfotični organ. Njegov periferni deo je kora u kojoj se nalaze gusto zbijeni T-limfociti.
Timus je veoma važan organ imunog sistema obzirom da prizvodi T-limfocite koji čine odbrambeni sistem organizma. Timus je endokrina žlezda koja luči hormone timozin i timopoetin, koji kontrolišu sazrevanje imunoloških ćelija u lifnim čvorovima.
Indeks sekrecije polnih žlezda:
Odnosi se na lučenje seksualnih hormona kod muškaraca i žena.
Testosteron je važan seksualni hormon (androgen) koji postoji kod oba pola ali u različitim količinama i koncentraciji.
Testosteron se pretežno luči u testisima, i u maloj koncentraciji u kori nadbubrežne žlezde. Testosteron ima različite efekte na različite organe. On izaziva npr. formiranje muškog fenotipa , i odgovoran je za razvoj polnog organa i regulaciju produkcije muškog semena.
Testosteron je vezan za protein i putem krvi do mnogih drugih organa koji imaju receptore za prijem ovog hormona . Utiče na razvoj mišićne mase, pojačava rast dlaka po telu ( osim glave ), pojačava seksualnu želju i podiže agresiju.
Progesteron je takođe važan seksualni hormon koji se sekretuje u ženskim jajnim ćelijama u tzv. „žutom telu“ (corpus luteum-u). Stoga je i njegov drugi naziv tzv. „žuti hormon“. Luči se tokom menstrualnog ciklusa, u povećanoj količini nakon 14-og dana ( u drugoj polovini). Manja količina progesterona se takođe luči i u kori nadbubrežne žlezde kod žena i muškaraca. Unutar ljudskog organizma progesteron može da se sintetizuje iz holesterina. Povećane količine progesterona se javljaju nakon trudnoće ili u slučajevima tumora na jajnim ćelijama ili kod adrenogenitalnog sindroma ( AGS ). Kod poremećaja u ciklusu ili u slučajevima hipogonadizma (nerazvijenosti jajnih ćelija) je koncentracija progesterona smanjena.. Pored progestrona ( i male količine testosterona ), ženske jajne ćelije luče i hormon relaxin koji je značajan tokom trudnoće i vezan je za relaksaciju ( opuštanje ) matrice.

Navedeni rezultati su referentnih vrednosti i nisu dijagnostičkog karaktera