(Funkcionisanje bubrega) Izveštaj testa | ||||
Ime,prezime: Primer (Muška) | Pol: Muško | Starost: 37 | ||
| ||||
Izveštaj o nalazima |
Testirani parametri | Normalna vrednost | Nadena vrednost | Rezultat testa |
Urobilinogen | 2,762 - 5,424 | 5.98 | |
Mokraćna kiselina | 1,435 - 1,987 | 2.266 | |
Azot u krvi i urinu (BUN) | 4,725 - 8,631 | 7.536 | |
Proteinurija | 1,571 - 4,079 | 4.004 |
Referentne vrednosti: |
| |||||||||
Urobilinogen: | 2,762-5,424(-) | 5,424-6,826(+) | ||||||||
6,826-8,232(++) | >8,232(+++) | |||||||||
Mokraćna kiselina: | 1,435-1,987(-) | 1,987-2,544(+) | ||||||||
2,544-3,281(++) | >3,281(+++) | |||||||||
Azot u krvi i urinu (BUN): | 4,725-8,631(-) | 8,631-10,327(+) | ||||||||
10,327-12,154(++) | >12,154(+++) | |||||||||
Proteinurija: | 1,571-4,079(-) | 4,079-5,218(+) | ||||||||
5,218-6,443(++) | >6,443(+++) | |||||||||
Opis parametara |
Urobilinogen: |
Urobilinogen nastaje u procesu razgradnje hemoglobina, i normalno se pojavljuje u malim količinama u urinu. Njegovo povećanje najčešće upućuje na oboljenja jetre, zatim žučnih puteva, upale ili blokade crevnog trakta, dok umanjene vrednosti mogu ukazivati na blokadu žučnih puteva. |
Mokraćna kiselina: |
Mokraćna kiselina nastaje kao metabolit, krajnji proizvod u metabolizmu purinskih baza koje su prisutne u nukleinskim kiselinama organizma ( DNK i RNK ). Purini se iz tela u visini od 75% izbacuju putem bubrega. Ostatak se izlučuje preko žlezda, kao i preko stolice. Suviše niske vrednosti mokraćne kiseline ukazuju na moguća oboljenja jetre. Uvećane vrednosti mogu ukazivati na oboljenja: giht, slabosti rada bubrega, tubularna oboljenja bubrega, kamen u bubregu ili acidifikaciju organizma (povećanje kiselosti) |
Azot u krvi i urinu (BUN): |
Urea je krajnji proizvod metabolizma proteina . Telo ne može da iskoristi ureu i izbacuje je iz organizma preko bubrega. Koncentracija uree u krvi daje informacije o bubrežnoj funkciji i metabolizmu proteina . Povišeni nivoi mogu imati moguće uzroke: bubrežne disfunkcije , akutna bubrežna insuficijencija, gladovanje, unošenje visoko proteinske hrane, proliv, povraćanje, dehidracija, krvarenje, opekotine, visoka temperatura . Niske vrednosti mogu biti prouzrokovane nisko proteinskom ishranom kao posledicom loše ishrane , bolestima jetre , crevnim bolestima (kolitisom). Do smanjenih vrednosti može doći i u toku trudnoće. |
Proteinurija: |
Proteinurija nastaje kada se belančevine ( proteini ) detektuju u urinu . Urin se filtrira iz krvi u glomerulima, kojih ima oko milion u svakom bubrežno korteksu. Normalno , samo najmanje čestice proteina dospevaju u mokraću ( uglavnom albumin ). Usled oštećenja bubrega u urinu su prisutnije krupnije čestice. |
Navedeni rezultati su referentnih vrednosti i nisu dijagnostičkog karaktera |