(Gojaznost) Izveštaj testa

Ime,prezime: Primer (Muška)Pol: MuškoStarost: 37
Telesna težina: Standardna telesna težina(175cm,70kg)Datum: 2013-10-16 13:12

Izveštaj o nalazima
Testirani parametriNormalna vrednostNadena vrednostRezultat testa
Nenormalni koeficijent lipidnog metabolizma1,992 - 3,7132.315
Nenormalni koeficijent smeđeg masnog tkiva2,791 - 4,2024.04
Hiperinsulinski koeficijent0,097 - 0,2150.139
Neneormalni koeficijent jezgra hipotalamusa0,332 - 0,6260.526
Nenormalni koeficijent prisustva triglicerida1,341 - 1,9911.857
Referentne vrednosti:
 Normalno(-) Lako abnormalno(+)
 Umereno abnormalnol(++) Teško abnormalno(+++)
Nenormalni koeficijent lipidnog metabolizma:1,992-3,713(-)1,113-1,992(+)
 0,782-1,113(++)<0,782(+++)
Nenormalni koeficijent smeđeg masnog tkiva:2,791-4,202(-)2,202-2,791(+)
 1,691-2,020(++)<1,691(+++)
Hiperinsulinski koeficijent:0,097-0,215(-)0,215-0,426(+)
 0,426-0,519(++)>0,519(+++)
Neneormalni koeficijent jezgra hipotalamusa:0,332-0,626(-)0,626-0,832(+)
 0,832-0,958(++)>0,926(+++)
Nenormalni koeficijent prisustva triglicerida:1,341-1,991(-)1,991-3,568(+)
 3,568-5,621(++)>5,621(+++)
Opis parametara
Nenormalni koeficijent lipidnog metabolizma:
Nenormalni lipidni metabolizam je kongenitalna (urođena) ili stečena osobina i opisuje proizvodnju nenormalnih lipidnih supstanci i njenih metabolita u tkivu i organima. Ukoliko metabolizam lipida (masti) pokazuje nenormalne vrednosti dolazi do poremećenog taloženja masti u telesnim tečnostima, tkivu, jetri i organima, kao i do genetskih, hormonskih i enzimskih poremećaja.
Specifični simptomi su: hieprlipopreinemija, gojaznost, masna jetra i td.
Nenormalni koeficijent smeđeg masnog tkiva:
Braon ( smeđe) ili plurivakularno masno tkivo je specijalizovani oblik masnog tkiva čije ćelije su u stanju da u procesu oksidacije masnih kiselina proizvode toplotu. Proces se zove termogeneza. Ovaj proces se obavlja u velikom broju mitohondrija , koje su i odgovorne za žuto - braon boju koja karakteriše ovo masno tkivo. Biohemijski, oksidacijom masnih kiselina se pomoću Termogenina sadržanog u mitohondrijama se oslobađa energija koja se pretvara u toplotu..
Znači smeđe masno tkivo ima termogenu funkciju u regulaciji telesne toplote, sagorevanju masti i pretvaranju energije u toplotnu kada je telu potrebno. Braon masne ćelije utiču na energetski metabolizam i aktivno pospešuju nastanak gojaznosti u procesu termogeneze.
Hiperinsulinski koeficijent:
Gojaznost se obično javlja zajedno sa Hiperinsulinanemijom. Smatra se da hiperinsulinemija ne izaziva gojaznost. Kod Hiperinsulinanemjske gojaznosti lučenje insulina je tri puta veće od normalne.Insulin podstiče nagomilavanje masti. Nivo insulina može da se koristi kao indikator ukupnog sadržaja masti i gojaznosti, u smislu provere kako se ona koristi. Insulinska koncentracija u krvnoj plazmi, kao i ukupan sadržaj masti u organizmu su u signifikantnoj pozitivnoj korelaciji.
Neneormalni koeficijent jezgra hipotalamusa:
Hipotalamus je glavni kontrolni centar autonomnog nervnog sistema koji se i sam sastoji od raznih homeostatičkih kontrolnih kola. Čak i najmanji poremećaj u ovom relativno malom , izuzetno važnom središnjem delu mozga utiče na održivost pojedinca . Ceo autonomni sistem ima sledeće osnovne zadatke :
• Održavanje homeostaze ( temperatura , krvni pritisak , Osmoregulacija – nivo vode u organizmu )
• regulaciju unosa hrane i vode
• cirkadijalne ritmove i spavanje
• kontrolu seksualnog i reproduktivnog ponašanja ( seksualni centar )
Da bi ispunio svoje zadatke ,hipotalamus ima brojne nervne veze sa drugim centrima mozga . On je takođe pod kontrolom tako što oslobađa hormone i inhibira oslobađanje hormona iz prednjeg režnja hipofize ( adenohipofize ) ili čak proizvodi hormone u neurohipofizi ( zadnji deo hipofize koji je deo hipotalamusa ), koji se sekretuju u krvotok
regulaciji ishrane je uključen veći broj jezgra hipotalamusa. Dva najvažnija su:
Arkuatno jezgro (nucleus arcuatus) i paraventrikularno jezgro ( nucleus paraventrikularis ). Kada su masne naslage u telu ispunjene masne ćelije luče hormon leptin koji sprečava sekreciju neuropeptida Y koji pojačava osećaj gladi. Istovremeno leptin ima stimulirajuću ulogu u sekreciji peptidnog hormona MSH koji u paraventrikularnom delu hipotalamusa preko MC 4 receptora signalizira sitost. Gubitak funkcije MC 4 receptora koji može nastati mutacijama već u ranom detinjstvu može dovesti do izrazite gojaznosti i pojave dijabetesa tipa II.
Prema drugoj teoriji osećaj gladi se reguliše u dva dela hipotalamusa. Lateralni hipotalamus putem stimulacije izaziva osećaj gladi a ventromedilani deo hipotalamusa nasuprot tome tekođe putem stimulacije guši osećaj gladi. Po ovoj teoriji dva centra hipotalamusa kontrolišu proces potrebe i prestanka uzimanja hrane.
Ukoliko dođe do povrede ventromedijalnog dela hipotalamusa ili oštećenja putem inflamatornih posledica (meningitis, encefalitis, traume, tumori i druge patološke promene, osećaj gladi je stalno prisutan pa je posledica pojava izrazite gojaznosti. Nasuprot tome ako je oštećen lateralni deo hipotalamusa dolazi do relativne hiperaktivnosti, gubitka apetita i posledično gubitka težine.
Nenormalni koeficijent prisustva triglicerida:
Dnevni unos kalorija obezbeđuje potrošnju potrebne energije koja se deli između pluća i mišićnog glikogena, a višak se odlaže i maltene u potpunosti pretvara u masti koje se kao telesna mast sačinjena u najvećoj meri od triglicerida skladišti u organizmu. Mast je ujedno i glavni rezervoar za telesnu toplotu. Prekomerno unošenje neutralne masti i ugljenih hidrata ubrzava sintezu masti u organizmu i izaziva gojaznost.

Navedeni rezultati su referentnih vrednosti i nisu dijagnostičkog karaktera