(Funkcionisanje jetre) Izveštaj testa

Ime,prezime: Primer (Muška)Pol: MuškoStarost: 37
Telesna težina: Standardna telesna težina(175cm,70kg)Datum: 2013-10-16 13:12

Izveštaj o nalazima
Testirani parametriNormalna vrednostNadena vrednostRezultat testa
Metabolizam protein116,34 - 220,621108.696
Metabolizam ugljenih hidrata0,713 - 0,9920.749
Funkcija detoksikacije0,202 - 0,9910.391
Sekrecija žučnog soka0,432 - 0,8260.621
Masnoća jetre0,097 - 0,4190.195
Referentne vrednosti:
 Normalno(-) Lako abnormalno(+)
 Umereno abnormalnol(++) Teško abnormalno(+++)
Metabolizam protein:116,34-220,621(-)90,36-116,34(+)
 60,23-90,36(++)<60,23(+++)
Metabolizam ugljenih hidrata:0,713-0,992(-)0,475-0,713(+)
 0,381-0,475(++)<0,381(+++)
Funkcija detoksikacije:0,202-0,991(-)0,094-0,202(+)
 0,043-0,094(++)<0,043(+++)
Sekrecija žučnog soka:0,432-0,826(-)0,358-0,432(+)
 0,132-0,358(++)<0,132(+++)
Masnoća jetre:0,097-0,419(-)0,419-0,582(+)
 0,582-0,692(++)>0,692(+++)
Opis parametara
Metabolizam protein:
Proteini iz hrane se u crevima i jetri prerađuju u telesne proteine. Enzimi razgrađuju proteine na najmanje komponente – aminokiseline. Aminokiseline telo koristi za novu sintezu proteina. Najveći deo aminokiselina razgrađuje se metabolizmom. U procesu metabolizma nastaje amonijak koji je otrovan za telo obzirom da sprečava disanje ćelija i mora biti brzo i efektivno odstranjen iz organizma. Jetra razgrađuje amonijak u itohondrijama putem urinarnog ciklusa, pri čemu se jedan deo pretvara u limunsku kiselinu koja se dalje koristi energija a ostatak se pretvara u urin koji se preko bubrega i urinarnog trakta izbacuje iz organizma.
Metabolizam ugljenih hidrata:
Ugljeni hidrati se u crevima razlažu u glukozu. Rezerve viška glukoze trenutno nepotrebne telu se u formi glikogena talože u organizmu. Ukoliko je telu ponovo potrebna energija glikogen se ponovo putem glikogengeneze pretvara u glukozu. Pankreas, lučenjem insulina i glukagona iz pankreasa reguliše konstantan nivo šećera u krvi.
Funkcija detoksikacije:
Nepotrebne ili štetne materije se pretvaraju u neškodljive. One se apsorbuju ili inaktiviraju i procesom konverzije u supstance bolje rastvorljive u vodi putem urina izbacuju iz organizma.
Primer: Detoksikacija amonijaka, lekova, hormona i hemoglobina u bilirubin i dr.
Sekrecija žučnog soka:
Jetra je najveća digestivna žlezda koja proizvodi ca. 600ml žuči na dan.
Žuč je žuta, gusta tečnost sačinjena od žučne kiseline, bilirubina, vode i holesterola. Ona se luči u jetri i taloži u žučnoj kesi odakle se u postupku varenja hrane izbacuje u tanko crevo. Žučna kiselina učestvuje u procesu varenja hrane i razlaganja masti.
Masnoća jetre:
Normalan nivo masnoće u jetri je ispod 5 %. Kao „masnu“ jetru karakterišemo onu u kojoj je više od polovine ukupnih ćelija preopterećeno mastima. U takvim slučajevima je jetra značajno uvećana i mekana. Ovo oboljenje je dosta rasprostranjeno. Prema procenama ca. 25% populacije u savremenom društvu ima preveliki nivo masti u jetri. Ovo oboljenje se veoma često ne dijagnostikuje obzirom da protiče asimptomatično. Pogođene osobe se delom žale na osećaj pritiska ili bolova u predelu desnog dela gornjeg trbuha..
-najčešći uzrok masnoće u jetri je konhzumacija alkohola, što može dosvesti do nastajanja fibroze a zatim i ciroze jetre.
Do masne jetre može doći i putem umanjenog metabolizma koji je posledica preteranog uzimanja hrane bogte ugljenim hidratima uz istovremeni manjak belančevina. Stručni naziv je Kwashiorkor, i opsuje tešku energetsko proteinsku neuhranjenost.
Metabolički masna jetra se u visini od 30%-40% može naći kod gojaznih osoba, a od 15%-50% kod dijabetičara. Kao mogući razlog se razmatra i tzv „celijakija“ – enteropatska bolest nastala prekomern uzimanjem hrane sa prisustvom glutamata. Glutenski siromašna hrana ima veoma povoljno delovanje na smanjenje masnoće u jetri, tako da se kontinuirnim uzimanjem hrane bez prisustva glutena, jetra može u potpunosti regenerisati. Ovim istraživanjima se danas posvećuje posebna pažnja.

Navedeni rezultati su referentnih vrednosti i nisu dijagnostičkog karaktera