(Endokrini Sistem) Izveštaj testa | ||||
Ime,prezime: Primer (Muška) | Pol: Muško | Starost: 37 | ||
| ||||
Izveštaj o nalazima |
Testirani parametri | Normalna vrednost | Nadena vrednost | Rezultat testa |
Indeks sekrecije tiroidne žlezde | 2,954 - 5,543 | 4.937 | |
Indeks sekrecije parathormona | 2,845 - 4,017 | 4 | |
Indeks sekrecije nadbubrežne žlezde | 2,412 - 2,974 | 2.05 | |
Indeks sekrecije hipofize | 2,163 - 7,34 | 6.563 | |
Indeks sekrecije epifize | 3,210 - 6,854 | 3.6 | |
Indeks sekrecije timusa | 2,967 - 3,528 | 2.847 | |
Indeks sekrecije polnih žlezda | 2,204 - 2,819 | 1.982 |
Referentne vrednosti: |
| |||||||||
Indeks sekrecije tiroidne žlezde: | 2,954-5,543(-) | 1,864-2,954(+) | ||||||||
0,514-1,864(++) | <0,514(+++) | |||||||||
Indeks sekrecije parathormona: | 2,845-4,017(-) | 1,932-2,845(+) | ||||||||
1,134-1,932(++) | <1,134(+++) | |||||||||
Indeks sekrecije nadbubrežne žlezde: | 2,412-2,974(-) | 1,976-2,412(+) | ||||||||
1,433-1,976(++) | <1,433(+++) | |||||||||
Indeks sekrecije hipofize: | 2,163-7,34(-) | 1,309-2,163(+) | ||||||||
0,641-1,309(++) | <0,641(+++) | |||||||||
Indeks sekrecije epifize: | 3,210-6,854(-) | 2,187-3,210(+) | ||||||||
0,966-2,187(++) | <0,966(+++) | |||||||||
Indeks sekrecije timusa: | 2,967-3,528(-) | 2,318-2,967(+) | ||||||||
1,647-2,318(++) | <1,647(+++) | |||||||||
Indeks sekrecije polnih žlezda: | 2,204-2,819(-) | 1,717-2,204(+) | ||||||||
1,028-1,717(++) | <1,028(+++) | |||||||||
Opis parametara |
Indeks sekrecije tiroidne žlezde: |
Štitna ili tiroidna žlezda je žlezda sa endokrinim lučenjem, koja se nalazi u vratnom predelu i sekretuje u folikularnim epitelnim ćelijama hormone tiroksin (tetrajodotrinonin T4) i tironin (trijodotironin T3), koji su međusobno spojeni i koji imaju važnu ulogu u regulaciji metabolizma svih ostalih tkiva. C-ćelije štitne žlezde sekretuju hormon kalciotonin čija je uloga regulacija koncentracije kalcijuma u krvi i ima antagonističko dejstvo parathormonu koga luče paraštitne (nadbubrežne) žlezde. |
Indeks sekrecije parathormona: |
Paratiroidni hormon-parathormon ( paratirin PTH ) je peptidni hormon koji je sačinjen od 84 aminokiseline i proizvodi se u epitelnom telu naubrežnih žlezda. Osnovna funkcija Parathormona je povećanje koncentracije kalcijuma u krvnoj plazmi. Smanjena koncentracija indukuje povećanu PTH sekreciju. Različiti uzroci mogu dovesti do povećanih ili smanjenih vrednosti PTH hormona u krvi. |
Indeks sekrecije nadbubrežne žlezde: |
Nadbubrežne žlezde se nalaze na gornjim polovima bubrega. Sastoje se iz dva dela, kore i srži, koji se međusobno razlikuju i po poreklu i po funkciji. Kora luči sledeće grupe hormona: • mineralokortikoide: aldosteron, kortikosteron, dezoksikortikosteron, koji regulišu promet minerala (posebno natrijuma i kalijuma) i vode, čime održavaju homeostazu i nazivaju se hormoni koji čuvaju život. Oni takođe smanjuju resorpciju kalijuma u bubrežnim kanalićima što dovodi do izlučivanja kalijuma mokraćom i smanjenja koncentracije kalijuma u krvi. • glikokortikoide: kortizol, hidrokortizol, kortikosteron. Među njima je najaktivniji kortizol. Oni regulišu promet ugljenih hidrata, proteina i lipida. Ovi hormoni utiču na stvaranje glukoze iz aminokiselina i proteina, povećavaju koncentraciju glukoze u krvi procesom glikoneogeneze. Sprečavaju rzvoj zapaljenskih procesa, tj.deluju inflamatorno, smanjuju broj limfocita i eozinofita i sprečavaju nastanak vezivnog tkiva. • androgene i estrogene hormone: estron, estriol, estradiol koji utiču na razvoj polnih organa u dečijem uzrastu. Srž nadbubrežne žlezde luči adrenalin i noradrenalin. Njihovo dejstvo je slično dejstvu simpatičkog nervnog sistema – ubrzavaju rad srca, povećavaju krvni pritisak itd. |
Indeks sekrecije hipofize: |
Hipofiza je žlezda koja se nalazi u mozgu i veličine je trešnje. Nalazi se ispod koštanog dela u bazi moždane strukture. Ključna je žlezda koja rukovodi tj.kontroliše rad ostalih žlezda endokrinog sistema. Hipofiza se sastoji od 3 dela: • Zadnjeg režnja ili neurohipofize koja je nastala iz zadnjeg dela hipotalamusa, koja luči i u kojoj su skladištena 2 hormona: oksitocin (bitan u procesu dojenja-omogućava oticanje mleka i tokom porođaja-izaziva kontrakcije materice) i hormon vazopresin (antidiuretski hormon-za izbacivanje vode putem mokraće). • Među režanj (pars intermedia) zakržljalog dela koji proizvodi stimulirajući hormon melanocita MSH, neophodan za izgradnju pigmentacije kože i irisa oka. • Prednjeg režnja ili adenohipofize koji proizvodi 6 hormona bitnih za regulaciju rada i funkcionisanje organa i ostalih žlezda: - gonadotropine: folikostimulirajući hormon (FSH) i luteinizirajući hromon (LH) koji kontrolišu rast i razvoj jajnika i testisa (ACTH); - adenokortikotropin, koji kontrolise luenje nekih hormona nadbubrezne zlezde, koji utiču na metabolizam glukoze, belančevina i masti (ACTH). - tireotropin, koji kontrloiše lucenje tiroksina i trijodtironina u stitnoj žlezdi, a oni kontrolišu intezitet hemijskih reakcija kod vecine telesnih ćelija. - hormon rasta, koji pokrece rast celog tela delovanjem na stvaranje proteina, ćelijsku deobu i diferencijaciju. - prolaktin, koji pokreće razvoj mlečnih žlezda i proizvodnju mleka Hormoni hipofize regulišu mnogobrojne funkcije organizma :na pr. spavanje, rast, ženski ciklus, urinarni ciklus, funkcionisanje štitne žlezde i polnih organa, sadržaj vode i soli u organizmu, lučenje mleka u trudnoći. Takođe regulišu telesnu temperaturu i metabolizam šećera i masti. |
Indeks sekrecije epifize: |
Epifiza ili pinealna žlezda (lat. Glandula pinealis) je mala endokrina žlezda, u mozgu, locirana između moždanih hemisfera. Kod čoveka ova žlezda je veličine zrna graška. Epifiza luči hormon melatonin. Sekrecija melatonina se javlja pretežno noću . Melatonin kontroliše proces spavanja i budnosti kao i druge cikluse koji su vezani u vremenske ritmove. Kod poremećene sekrecije dolazi ne samo do neusklađenosti dnevnih ciklusa,već i do poremećaja u seksualnom razvoju koji može biti preuranjen ili zaostao, kao i do inhibicije (sprečavanja) polnog razvoja. |
Indeks sekrecije timusa: |
Timus ( grudna žlezda ) je limfoidni organ sa endokrinom. Nalazi se iza grudne kosti iznad srčang mišića ( perikarda ) . Кod dece je svetloružičaste boje, dobro razvijen i težine oko 15 grama. Timus je najaktivniji oko 3-će godine života i stalno se povećava do puberteta, kada dostiže maksimalnu veličinu ( ali ne i funkciju ). Tada je sivožute boje i mekane konzstencije. Dužina timusa je tada oko 5-6 cm, a širina 3-4 cm i težina oko 35-40 grama. Posle puberteta počinje lagana razgradnja funkcionalnog tkiva grudne žlezde, koje zamenjuje masno tkivo (lat. Corpus adiposum thymicum). Nekad je tkivo timusa očuvano i u odmalkom životu. Timus se sastoji iz 2 režnja jajastog oblika od kojih je obično desni režanj veći. U sredini su režnjevi spojeni mostom timusnog tkiva. Svaki režanj je obavijen čaurom i sastavljen je od velikog broja malih režnjeva međusobno razdvojenih pregradama vezivnog tkiva. Režnjić je građen kao limfotični organ. Njegov periferni deo je kora u kojoj se nalaze gusto zbijeni T-limfociti. Timus je veoma važan organ imunog sistema obzirom da prizvodi T-limfocite koji čine odbrambeni sistem organizma. Timus je endokrina žlezda koja luči hormone timozin i timopoetin, koji kontrolišu sazrevanje imunoloških ćelija u lifnim čvorovima. |
Indeks sekrecije polnih žlezda: |
Odnosi se na lučenje seksualnih hormona kod muškaraca i žena. Testosteron je važan seksualni hormon (androgen) koji postoji kod oba pola ali u različitim količinama i koncentraciji. Testosteron se pretežno luči u testisima, i u maloj koncentraciji u kori nadbubrežne žlezde. Testosteron ima različite efekte na različite organe. On izaziva npr. formiranje muškog fenotipa , i odgovoran je za razvoj polnog organa i regulaciju produkcije muškog semena. Testosteron je vezan za protein i putem krvi do mnogih drugih organa koji imaju receptore za prijem ovog hormona . Utiče na razvoj mišićne mase, pojačava rast dlaka po telu ( osim glave ), pojačava seksualnu želju i podiže agresiju. Progesteron je takođe važan seksualni hormon koji se sekretuje u ženskim jajnim ćelijama u tzv. „žutom telu“ (corpus luteum-u). Stoga je i njegov drugi naziv tzv. „žuti hormon“. Luči se tokom menstrualnog ciklusa, u povećanoj količini nakon 14-og dana ( u drugoj polovini). Manja količina progesterona se takođe luči i u kori nadbubrežne žlezde kod žena i muškaraca. Unutar ljudskog organizma progesteron može da se sintetizuje iz holesterina. Povećane količine progesterona se javljaju nakon trudnoće ili u slučajevima tumora na jajnim ćelijama ili kod adrenogenitalnog sindroma ( AGS ). Kod poremećaja u ciklusu ili u slučajevima hipogonadizma (nerazvijenosti jajnih ćelija) je koncentracija progesterona smanjena.. Pored progestrona ( i male količine testosterona ), ženske jajne ćelije luče i hormon relaxin koji je značajan tokom trudnoće i vezan je za relaksaciju ( opuštanje ) matrice. |
Navedeni rezultati su referentnih vrednosti i nisu dijagnostičkog karaktera |