(Funkcionisanje moždanih nerava) Izveštaj testa | ||||
Ime,prezime: Primer (Muška) | Pol: Muško | Starost: 37 | ||
| ||||
Izveštaj o nalazima |
Testirani parametri | Normalna vrednost | Nadena vrednost | Rezultat testa |
Dotok krvi u moždano tkivo | 143,37 - 210,81 | 108.655 | |
Cerebralna arterioskleroza | 0,103 - 0,642 | 0.103 | |
Funkcionisanje moždanih nerava | 0,253 - 0,659 | 0.455 | |
Indeks raspoloženja | 0,109 - 0,351 | 0.32 | |
Indeks pamćenja(ZS) | 0,442 - 0,817 | 0.407 |
Opis testiranih parametara: | ||
I. Dotok krvi u moždano tkivo : odražava prokrvljenost moždanog regiona | ||
Laka insuficijencija | 110,24--143,37 | |
Umerena insuficijencija | 100,41--110,24 | |
Ozbiljna insuficijencija | <100,41 | |
II. Cerebralna arterioskleroza : održava otpor intrakranijalnog arterijskog dotoka krvi i stepen moždan arterioskleroze | ||
Laka skleroza | 0,642--0,757 | |
Umerena skleroza | 0,757--0,941 | |
Ozbiljna skleroza | >0,941 | |
III. Función del Nervio Craneal : sposobnost proračunavanja, sposobnost razumevanja, veština identifikacije, sposobnost orijentacije, Demenicju i td. | ||
Lako oštećenje | 0,115--0,253 | |
Umereno oštećenje | 0,053--0,115 | |
Ozbiljno oštećenje | <0,053 | |
IV. Indeks raspoloženja : odražava povrede moždanih ćelija | ||
Lakše povrede | 0,351--0,483 | |
Umerene povrede | 0,483--0,699 | |
Ozbiljne povrede | >0,699 | |
V. Indeks pamćenja(ZS) : odražava kapacitet pam?enja osobe | ||
Blagi poremećaj | 0,262--0,442 | |
Umereno poremećaj | 0,169--0,262 | |
Ozbiljan poremećaj | <0,169 | |
Opis parametara |
Dotok krvi u moždano tkivo: |
Cerebralna mikrocirkulacija se obično odnosi na sitne moždane krvne sudove , uključujući male arterije, kapilare i vene. Međutim ,definicija mikrocirkulacije nije u praksi,obzirom da nije jasno da li su i male arterije ( uključujući anatomske kriterije ) deo tog sistema. Stoga , u skladu sa vaskularnom fiziologijom, je bitna reakcija na delovanje jednog povišenog pritiska na unutrašnji zid krvnog suda a ne definisanje na osnovu prečnika ili njegove strukture. Na osnovu ove definicije mikrocirkulacionom sistemu pripadaju sve arterije, male vene i kapilari koji reaguju putem miogene kontrakcije na povećan pritisak unutar suda. |
Primarna funkcija mikrocirkulacije je regulisanje potreba ćelija za hranljivim supstancama i kiseonikom, ujedno i regulacija i drastično snižavanje hidrostatičkog pritiska u kapilarima, čime se omogućava razmena materija. Mikrocirkulacija ima izuzetan značaj kod određivanja ukupnog perifernog otpora i predstavlja primarno polje potencijalnih kardivaskularnih oboljenja naročito u zapaljenjskim procesima. |
Cerebralna arterioskleroza: |
Usled arterioskleroze, raznih arterijskih upala, trauma i lokalnih vaskularnih bolesti nastalih kao posledica ostalih fizikalnih faktora, kao i usled krvnih poremećaja, otpor protoka krvi je veći i može dovesti do ishemijskih cerebrovaskularnih oboljenja. |
(1)Prolazni ishemijski napad čiji se uzroci odnose na cerebralnu arteriosklerozu. Poremećaj je vezan za oštećenja u ishemijskom moždanom tkivu i centralnoj (fokalnoj) moždanoj masi. (2) Cerebralna tromboza se najčešće dešava zbog ugrušaka krvi usled opstipacije (začepljenja). (3) Cerebralna embolija izazvana, embolitima u krvi nastalim kao posledica raznih oboljenja i koji blokiraju krvne sudove u mozgu. U kliničkom smislu su najčešći uzrok oboljenja srca, zatim prisustvo masti u krvi, nakon preloma, usled bakterijskih infekcija, embolije (vazduha) u krvi, venskih upala, pneumotoraksa ( upale pluća ), pri čemu se blokiraju cerebralni ( moždani ) krvni sudovi. Dolazi do pucanja krvnih sudova i izliva krvi u mozak i nastajanja hemoragijskih cerebrovaskularnih bolesti. |
Funkcionisanje moždanih nerava: |
Moždani nervni sistem se može podeliti na tri dela u skladu sa funkcijama: Prvi deo , koji prenosi informacije iz tela u mozak se naziva senzorni nervni sistem . Drugi deo , koji sprovodi obradu i čuvanje informacija i rukovodi telesnim reakcijama i naziva se centralni nervni sistem. Njega čini većina mozga . Treći deo je motorni nervni sistem, koji donosi odluke implementira i kontroliše rad mišića, unutrašnjih organa i žlezda. On obuhvata glavni nervni sistem koji kompletan organizam dovodi u spremno, aktivno, svesno i operativno stanje ili u stanje odmora odnosno sna . |
Komunikacija među nervnim ćelijama tri dela moždanog nervnog sistema je uslovljena sa dva faktora: Prvi je mrežna veza među ćelijama kranijalnih (moždanih) nerava. Moždani nervni sistem čini okruglo 100 milijardi ćelija. Svaka zdrava osoba poseduje isti broj ćelija. Broj veza u nervnoj mreži među moždanim ćelijama određuje da li je osoba pametnija od druge. Svaka ćelija je vezana sa 1000 – 200.000 ostalih ćelija. U proseku postoji 15.000 veza. Drugu čine neurotransmiteri. Prenos informacija u ćeliji zavisi od električne linije Guanidine , ali komunikacija između dva neurona zavisi od nekoliko bioloških i hemijskih materija iz organizma , koje nazivamo neurotransmiterima . |
Nervna ćelija proizvodi jednu vrstu neurotransmitera u prostoru između nje i druge nervne ćelije,koji se pretvara u električni impuls i sprovodi informaciju prema15.000 ostalih ćelija sa kojima je povezana, koje nakon prijema električnog impulsa-informacije prenose dalje putem svoje povezanosti sledećim 15.000 ćelijama i tako dalje. Otkriveno je više od 80 vrsti neurotransmitera, dok se glavni neurotransmiteri sastoje od 8 – 9 vrsta. Ovi neurotransmiteri imaju zadatak da primaju informacije iz celokupnog organizma, menjaju njihov status i služe kao determinante (određuju ) našeg raspoloženja. |
Indeks raspoloženja: |
Sentiment je iskustvo objektivnog odnosa prema okruženju i reflektuje da li su ispunjenost potreba ljudi . Atmosfera (raspoloženje) je podeljeno u dve grupe : pozitivno i negativno. Pozitivno raspoloženje može da poboljša funkcionisanje imunog sistema i unapredi opšte zdravstveno stanje, poboljšavajući kvalitet života. Negativno raspoloženje kao na pr. žalost, strah, ozlojeđenost, apatija itd. je štetno za telesno i duševno zdravlje. |
Fiziološke i psihološke studije, kao i slučajevi iz prakse pokazuju da loše raspoloženje može dovesti do oboljenja ili pogoršanja stanja postojeće bolesti, takođe i da utiče na medikametozni tretman. Ukupno zdravstveno stanje starijih osoba slabi, a samim tim se smanjuje i otpornost organizma, tako da su starije osobe podložnije različitim oboljenjima. Najčešća oboljenja su visok krvni pritisak, oboljenja srca, čirevi, dijabetes, kancerogena oboljenja i td. Starije osobe su podložnije lošem raspoloženju i pesimističkom razmišljanju usled straha od oboljavanja ili smrti, što dalje dovodi do urušavanja telesnog i duhovnog balansa, nastajanja stresa, slabljenja imuniteta i pospešivanja nastajanja bolesti. Ukoliko su starije osobe obolele pod uticajem su povećanih briga i predstavljaju ne samo za sebe, već i za porodicu, medicinski personal i društvo uopšte veliko opterećenje. Ukoliko negativno raspoloženje starijih osoba može biti promenjeno u pozitivno, to može značajno pomoći u pojačanju otpora protiv bolesti, jačanju samopouzdanja i poboljšanja životnih uslova i kvaliteta života. Raspoloženje je stoga veoma bitan psihološki faktor u zdravlju svake osobe. |
Psihološki faktor se razlikuje od svih ostalih faktora i njegovo štetno delovanje po zdravlje je skrivene prirode. Obzirom da je „nevidljivog karaktera“ često se lako previđa u dijagnostici. Moderna medicinska teorija i klinička praksa je sa čistog biomedicinskog prilaza promenjena u sklop biološko-psihološko-socijalno-organski model pristupa prilikom dijagnostikovnja i dalje medicinske obrade. |
Stoga je važno preduzeti korake za otklanjanje negativnog raspoloženja kod pacijenta, što je veoma bitno kod prevencije i lečenja oboljenja. Strah i frustracija imaju direktni uticaj na hiperaktivnost i anksiozni moždani centar. Depresija ima dva oblika: jedan je reaktivni a drugi unutrašnji. Reaktivna depresija nataje često kao posledica životnih dešavanja kao što je smrt prijatelja ili rođaka, preteranog rada, dugova, neverstva supružnika, razvod i sl i takvo stanje u principu nije dugotrajno i može biti otklonjeno uz pomoć drugih. Interna depresija utiče dugoročno na životni kvalitet i nastaje kao posledica na pr. nesrećnog braka, teškog života, hroničnih oboljenja, invalidnog deteta, lošeg društvenog sistema i td. |
Indeks pamćenja(ZS): |
Odražava i pokazuje snagu pamćenja. Cerebralna arterioskleroza, cerebralna atrofija i ostala oboljenja vode do nedovoljnog dotoka krvi u moždanu masu. Funkcionalna deklinacija ( odstupanje ) moždanih ćelija hipokampusa je histološki razlog za deklinaciju pamćenja kod starijih osoba. Pamćenje se deli na dve vrste: Jedna je auditivno pamćenje koje se budi uz pomoć zvuka odnosno slušanja a druga vizuelno pamćenje koje se izaziva uz pomoć slika. |
Metode pamćenja su različite, auditivne osobe su one koje se dobro sećaju uz pomoć slušanja a pamćenje vizuelne prirode je vezano za osobe koje se brzo dobro uz pomoć gledanja. Pamćenje se deli na momentalno, kratkotrajno i dugotrajno sećanje. Na pojedine momente se osobe ne moraju sećati čitavog života, određena pamćenja mogu biti memorisana čitav život, ponekada je potrebno izvesno vreme kako bi se setili nekih stvari, a i normalno je neke stvari zaboraviti. Ali ima nekoliko stvari koje su potrebne kako bi našu sposobnost pamćenja dugo održali. Ukoliko neke stvari zaboravimo, to može dovesti do neželjenih posledica u obrazovanju, radu i životu. |
Kako dolazi do zaboravljanja? Postoje dva razloga: prvi je popuštanje memorije koje znači da jedan deo znanja zaboravimo i ne možemo uvek da ga se setimo, tako da utisak u umu polako slabi i potpuno nestaje. To je kao mastilo na listu papira, ukoliko se mastilo ne koristi stalno, boja polako bledi i nestaje. Drugi je interferencija (mešanje), ima mnogo informacija u mozgu, one se preklapaju i mešaju i ukoliko želimo da se prisetimo nečeg konkretnog ne možemo momentalno, ili što više o tome mislimo jednom ćemo se setiti. |
Navedeni rezultati su referentnih vrednosti i nisu dijagnostičkog karaktera |