(Mikroelementi) Izveštaj testa | ||||
Ime,prezime: Primer (Muška) | Pol: Muško | Starost: 37 | ||
| ||||
Izveštaj o nalazima |
Testirani parametri | Normalna vrednost | Nadena vrednost | Rezultat testa |
Kalcijum | 1,219 - 3,021 | 1.705 | |
Gvožđe | 1,151 - 1,847 | 1.109 | |
Cink | 1,143 - 1,989 | 0.814 | |
Selen | 0,847 - 2,045 | 1.524 | |
Fosfor | 1,195 - 2,134 | 1.108 | |
Kalijum | 0,689 - 0,987 | 0.838 | |
Magnezijum | 0,568 - 0,992 | 0.54 | |
Bakar | 0,474 - 0,749 | 0.254 | |
Kobalt | 2,326 - 5,531 | 3.514 | |
Mangan | 0,497 - 0,879 | 0.683 | |
Jod | 1,421 - 5,490 | 5.18 | |
Nikl | 2,462 - 5,753 | 2.638 | |
Fluor | 1,954 - 4,543 | 1.438 | |
Molibden | 0,938 - 1,712 | 1.404 | |
Vanadium | 1,019 - 3,721 | 3.15 | |
Kalaj | 1,023 - 7,627 | 1.995 | |
Silicijum | 1,425 - 5,872 | 2.744 | |
Stroncijum | 1,142 - 5,862 | 5.425 | |
Bor | 1,124 - 3,453 | 1.22 |
Referentne vrednosti: |
| |||||||||
Kalcijum: | 1,219-3,021(-) | 0,774-1,219(+) | ||||||||
0,318-0,774(++) | <0,318(+++) | |||||||||
Gvožđe: | 1,151-1,847(-) | 0,716-1,151(+) | ||||||||
0,262-0,716(++) | <0,262(+++) | |||||||||
Cink: | 1,143-1,989(-) | 0,945-1,143(+) | ||||||||
0,532-0,945(++) | <0,532(+++) | |||||||||
Selen: | 0,847-2,045(-) | 0,663-0,847(+) | ||||||||
0,545-0,663(++) | <0,545(+++) | |||||||||
Fosfor: | 1,195-2,134(-) | 0,712-1,195(+) | ||||||||
0,486-0,712(++) | <0,486(+++) | |||||||||
Kalijum: | 0,689-0,987(-) | 0,478-0,689(+) | ||||||||
0,256-0,478(++) | <0,256(+++) | |||||||||
Magnezijum: | 0,568-0,992(-) | 0,214-0,568(+) | ||||||||
0,079-0,214(++) | <0,079(+++) | |||||||||
Bakar: | 0,474-0,749(-) | 0,241-0,474(+) | ||||||||
0,082-0,241(++) | <0,082(+++) | |||||||||
Kobalt: | 2,326-5,531(-) | 1,319-2,326(+) | ||||||||
0,632-1,319(++) | <0,632(+++) | |||||||||
Mangan: | 0,497-0,879(-) | 0,229-0,497(+) | ||||||||
0,047-0,229(++) | <0,047(+++) | |||||||||
Jod: | 1,421-5,490(-) | 1,193-1,421(+) | ||||||||
0,741-1,193(++) | <0,741(+++) | |||||||||
Nikl: | 2,462-5,753(-) | 1,547-2,462(+) | ||||||||
0,539-1,547(++) | <0,539(+++) | |||||||||
Fluor: | 1,954-4,543(-) | 1,219-1,954(+) | ||||||||
0,512-1,219(++) | <0,512(+++) | |||||||||
Molibden: | 0,938-1,712(-) | 0,501-0,938(+) | ||||||||
0,163-0,501(++) | <0,163(+++) | |||||||||
Vanadium: | 1,019-3,721(-) | 0,498-1,019(+) | ||||||||
0,123-0,498(++) | <0,123(+++) | |||||||||
Kalaj: | 1,023-7,627(-) | 0,578-1,023(+) | ||||||||
0,184-0,578(++) | <0,184(+++) | |||||||||
Silicijum: | 1,425-5,872(-) | 1,022-1,425(+) | ||||||||
0,613-1,022(++) | <0,613(+++) | |||||||||
Stroncijum: | 1,142-5,862(-) | 0,661-1,142(+) | ||||||||
0,147-0,661(++) | <0,147(+++) | |||||||||
Bor: | 1,124-3,453(-) | 0,701-1,124(+) | ||||||||
0,243-0,701(++) | <0,243(+++) | |||||||||
Opis parametara |
Kalcijum(Ca): |
Kalcijum je mineral koji je najviše prisutan u ljudskom telu . Daleko najveći udeo od 99 % se nalazi u kostima i zubima čija je struktura i snaga direktno povezana snabdevenošću kalcijumom . Kosti takođe služe kao skladište kalcijuma. Ukoliko dođe do nedostatka kalcijuma u organizmu, jedan deo se iz kosti aktivira i stavlja telu na raspolaganje. Kalcijum učestvuje u različitim metaboličkim procesima, vrši aktiviranje različitih hormona i enzima koji učestvuju u aktivaciji mišića i nerava, u procesu zgrušavanja krvi. U kombinaciji sa magnezijumom , kalcijum učestvuje u održavanju zdravlja srčanog mišića. On je takođe veoma važan faktor u metabolizmu gvožđa. Kako bi se kalcijum apsorbovao u telu neophodno je uzimati dovoljne količine vitamina D. Nedostatak kalcijuma izaziva različita oboljenja: Omekšavanje kostiju, osteoporozu, rahitis, grčeve. |
Gvožđe(Fe): |
Gvožđe je jedan od najvažnijih elemenata i od suštinskog je značaja za većinu organizama. Kao centralna komponenta hemoglobina ( crvenih krvnih zrnaca ) i mioglobina (pigmenta u mišićima), gvožđe je odgovorno za skladištenje i transport kiseonika. Osim toga , gvožđe je važan deo takozvanog " gvožđe - sumpor- kompleksa " ( klastera ) u više enzima . Takođe veoma bitna uloga gvožđa je u metabolizmu vitamina B-kompleksa. Za apsorpciju gvožđa u telu neophodan je kobalt, bakar, mangan i vitamin C. Iako je gvožđe neophodno za obavljanje važnih funkcija u organizmu u prevelikim dozama je veoma toksično. Nedostatak gvožđa izaziva različita oboljenja: Krtost noktiju, anemiju, oštećenja jetre. |
Cink(Zn): |
Cink je jedan od najvažnijih minerala uopšte. Učestvuje u formiranju genetskog materijala i rastu ćelija, a takođe je odgovoran za metabolizam proteina, masti i šećera. Aktivnost nekoliko stotina hormona, enzima i celokupan imuni sistem zavisi od cinka. Obzirom da cink ne može da se apsorbuje u organizmu, neohodno je uzimati ga svakodnevno. Nedostatak cinka nije neuobičajena pojava u industrijski razvijenijim zemljama. Razlozi za to leže uglavnom u lošim navikama u ishrani i povećanoj potrošnji u procesu rasta. Nedostatak cinka izaziva bolesti kao što su arteroskleroza, povećanje prostate, fleke na noktima. |
Selen(Se): |
U saradnji sa vitaminom E obe supstance deluju kao antioksidanti i tako imaju važnu ulogu u zaštiti ćelijske membrane . Muškarcima treba više selena . Polovine koncentracije selena u organizmu mouškarca nalazi se u testisima te se u modernim istraživanjima u borbi protiv raka testisa ovde poklanja posebna pažnja. Selen je takođe sastavni deo određenih enzima čije funkcije nisu još u potpunosti razjašnjene. Selen ima bitnu ulogu u proizvodnji tiroidnih hormona i njegov nedostatak prouzrokuje pojavu hipotireoze. Nedostatak selena izaziva oboljenja Hipotireozu i gubitak vitalnosti organizma. |
Fosfor(P): |
Nalazi se u svakoj ćeliji u telu i čini gradivnu komponentu ljudskog genetskog materijala . Da bi mogao pravilno da deluje potrebna je dovoljna količina kalcijuma (2 puta veća u odnosu na fosfor) i vitamina D. Fosfor učestvuje u formiranju kosti i zuba, reguliše kiselo-baznu ravnotežu u organizmu i učestvuje u brojnim metaboličkim procesima . Bez fosfora ,telo ne može da apsorbuje nijacin. Važan je za funkcionisaje bubrega, normalan rad srca i prenos nervnih informacija. Nedostatak fosfora izaziva bolesti Rahitis, paradentozu.. |
Kalijum(K): |
Važan je za regulaciju osmoze, prenos nervnih impulsa, aktivaciju enzima kao i kod mišićnih kontrakcija. Kalijum je takođe od sutinskog značaja za u izgradnji proteina i glikogena. U interakciji sa natrijumom učestvuje u regulaciji tečnosti u ćelijama, vrši detoksikaciju organizma i normalizuje srčani ritam. Pri tome kalijum deluje unutar ćelija a natrijum izvan. Znatno povećana potreba za kalijum može doći iz neke od sledećih okolnosti : obilno znojenje i fizički napor , česta povraćanja ili bulimija , proliv , inflamatorne bolesti creva , zloupotreba laksativa , zloupotreba alkohola , Insulinska terapija , poremećaj u acido-baznoj ravnoteži (alkaloza) . Nedostatak kalijuma može izazvati sledeće poremećaje Mišićnu slabost , umor , nadutost , zatvor , nizak krvni pritisak . |
Magnezijum(Mg): |
Magnezijum je važan za metabolizam drugih mikroelemenata i vitamina . Ovo uključuje kalcijum , kalijum, natrijum i fosfor , kao i vitamin C. Pored formiranja kosti i aktiviranja enzima, magnezijum takođe učestvuje u pravilnom funkcionisanju mišića i nerava . Takođe utiče na smanjenje posledica stresa i učestvuje u pretvaranju šećera u krvi u energiju . Nedostatak magnezijuma izaziva sledeće poremećaje Grčeve u mišićima, mučninu, gastrointestinalne tegobe , nervozu , glavobolju , probleme sa noktima , karijes , menstrualne tegobe. |
Bakar(Cu): |
Mikroelement bakar je neophodan za pretvaranje gvožđa u hemoglobin u organizmu. Nakon uzimanja veoma brzo dospeva u krvotok . Delimično je odgovoran i za formiranje pigmenata kože i kose, delujući na aminokiselinu tirozin i čineći je upotrebljivom. Bakar takođe deluje u iskorišćavanju i u riceklaži vitamina C. Nedostatak bakra izaziva edeme i anemiju. |
Kobalt(Co): |
Kobalt je mineral koji je deo vitamina B12 i igra ulogu u formiranju crvenih krvnih zrnaca . Za razliku od nekih drugih , mikroelement kobalt se u organizam može uneti isključivo putem ishrane . Nedostatak kobalta izaziva anemiju. |
Mangan(Mn): |
Pored toga što je važan faktor u formiranju tiroksina, glavnog hormona štitaste žlezde , kao i za reciklažu važnih namirnica , mangan takođe ima ulogu u reprodukciji i u normalnom funkcionisanju našeg centralnog nervnog sistema . Mangan je takođe uključen u pravilno korišćenje biotina i vitamina B1 i C , jer pomaže u aktiviranju potrebnih enzima . Za normalnu strukturu kosti mangan je od suštinskog značaja . Nedostatak izaziva Poremećaj u interakciji mišića - stručni termin : ataksija. |
Jod(I): |
Kao sastavni deo hormona štitne žlezde, dve trećine joda u organizmu je smešteno u štitnoj žlezdi.. Budući da ona kontroliše metabolizam, nedostatak joda utiče na pojavu problema u metabolizmu. Nedostatak joda izaziva uvećanje tiroidnog tkiva i nastajanje gušavosti. Sama gušavost ne izaziva neke veće zdravstvene probleme. Nedostatak joda izaziva gušavost i hipotiroidizam. |
Nikl(Ni): |
Nikl je esencijalni mikroelement i nalazi se uglavnom u povrću, žitaricama, algama itd. Nikl je široko rasprostranjen u prirodi , ali je sadržaj nikla u telu veoma nizak . Nedostatak nikla može da dovede do anemije , dijabetesa , ciroze , uremije, i lošeg funkcionisanja lipida i fosfolipida jetre itd. Ispitivanja na životinjama su pokazala da nedostatak nikla može dovesti do sporijeg rasta ,veće stope smrtnosti, smanjenja hemoglobina i gvožđa ,smanjenja sadržaja kalcijuma u kostima i cinka u jetri, kosi , mišićima, kostima i mozgu. Nedostatak nikla takođe dovodi do neplodnosti tj.steriliteta. |
Fluor(F): |
Ima važnu ulogu kod zuba. Prilikom normalne ishrane sprečava nastanak i širenje karijesa. Nedostatak izaziva oboljenja zuba : karijes |
Molibden(Mo): |
Molibden je mikroelement koji je koristan u metabolizmu masti i ugljenih hidrata . Životno je bitan za reciklažu gvožđa obzirom da je komponenta enzima zaduženog za to. U praksi nisu još uvek poznata oboljenja koja su direktna posledica nedostatka molibdena. |
Vanadium(V): |
Vanadijum je životno važan mikroelement koji ima ulogu u održavanju telesnog rasta i razvoja, rasta kostiju i zuba kao i za poboljšanje imuniteta . Ispravna količina vanadijuma takođe može dovesti do smanjenja nivoa glukoze u krvi , smanjenja krvnog pritiska, poboljšanja kontraktilnosti miokarda i sprečavanja srčanih oboljenja. Trenutno, se posebno ispituju sva njegova svojstva u funkcijama smanjenja šećera (hipoglikemijske osobine) . Insulin je hormon koji jedini može da smanji nivo šećera u krvi u ljudskom telu. Vanadijum ne samo da kao insulin može imati važnu ulogu, već takođe štiti ćelijska ostrva u jetri čime smanjuje nivo šećera u krvi. Izbalansirana dnevna ishrana nam obezbeđuje unošenje količine od ca. 15 mg vanadijuma, što je dovoljno za potrebe organizma. Ali osobe sa nedostatkom, dijabetičari, osobe sa visokim holesterolom ili povišenim pritiskom trebaju da obrate posebnu pažnju i svoju ishranu obogate unošenjem žitarica, mesa, piletine, ribe, krastavca, pečuraka koji sadrže veće količine vanadijuma. Neorganski vanadijum može dovesti do slabe razgradje masti, dovesti do trovanja i ugroziti ljudsko zdravlje. |
Kalaj(Sn): |
Kalaj je vitalni element, i to je jedan od elemenata koji su najranije otkriveni u ljudskom organizmu. Nedavna naučna istraživanja pokazuju da kalaj poboljšava metabolizam proteina i podstiče rast i razvoj. Nedostatak kalaja dovodi do sporijeg razvoja organizma, naročito kod dece. Nedostatak utiče na normalan razvoj i u težim slučajevima čak može da izazove znake nanizma (patuljasti rast). |
Silicijum(Si): |
Održava fleksibilnost i elastičnost i daje nam meku kožu i snažne kosti . Silicijum pospešuje rast i razvoj dece i takođe igra važnu ulogu u sprečavanju starenja . Osim toga , silicijum podstiče povećanje kolagena i poboljšava lepotu. Nedostatak silicijuma prouzrokuje suvu kožu, formiranje bora i osetljivost na prelome . Sa godinama , se gravidno smanjuje količina silicijuma u različitim tkivima. Stoga se stepen smanjenja koristi kao pokazatelj procesa starenja i podstrek starim osobama da deluju protiv i zdravstveno se zaštite. Kako manjak, tako i višak silicijuma može imati štetne posledice po organizam. Nedostatak silicijuma dovodi do osteoporoze, krtosti noktiju itd, dok višak koji se najčešće formira udisanjem silikatne prašine može izazvati silikozu (oboljenje pluća). |
Stroncijum(Sr): | |
Stroncijum je takođe vitalni element u ljudskom telu , koji pospešuje rast i razvoj kostiju . Dugo se smatralo da je za rast kosiju isklučivo odgovoran kalcijum, a važnost stroncijuma je zanemarivana. Najnovija ispitivanja ukazuju da nedostatak stroncijuma dovodi do metaboličkih poremećaja koje prouzrokuju fizičku slabost, znojenje, retardaciju skeletnog rasta i čak ozbiljne posledice u smislu nastajanja osteoporoze. Dokazano je da kada se deca nedovoljno hrane sa žitaricama i povrćem, već uzimaju kalcijum u tabletama kao suplement ishrani to neizostvno dovodi do razgradnje i nedostatka stroncijuma. Kako bi se sprečio nedostatak stroncijuma, mora se obratiti posebna pažnja u ishrani koja treba da sadrži izbalansiranu mešavinu žitarica, mesa i povrća, a eventualan nedostatak kalcijuma dodavati uz kontrolu i savet lekara. |
Bor(B): |
Bor se nalazi u voću i povrću , i važan je element za zdravlje kostiju i metabolizam kalcijuma, fosfora i magnezijuma. Nedostatak Bora povećava nedostatak vitamina C, a sa druge strane Bor pomaže u sekreciji testosterona, u povećanju mišićne snage što je za sportiste od značaja. Bor poboljšava funkcionisanje mozga i reakcionu sposobnost. iako većina ljudi ne boluje od nedostatka bora, posebno za starije ljude se preporučuje uzimanje dovoljne količine. |
Navedeni rezultati su referentnih vrednosti i nisu dijagnostičkog karaktera |